A109kua - Umjetnost, antikviteti i starine

Stranica CXXVII iz „Liber chronicarum” (Nürnberška kronika), Nürnberg, Anton Koberger, 1493

Der goldene Kalender, faksimilno izdanje, Coron Verlag, Gütersloh, 1990

Tehnički crtež i korespondencija o pokušaju patentiranja letećeg bicikla, na njemačkom, 1897-1913

Dominicus Custos (1560 - 1612), Memento Mori

Četiri povijesne karte gradova i zemalja, 16./17. stoljeće

Veduta grada Passaua iz Topographia Germaniae, Frankfurt na Majni, 17. stoljeće

Zavjetna slika, opsada Landshuta, oko 1634.

Dvije male pobožne slike (prizori Muke) na papiru, anonimno, vjerojatno oko 1720.

Dva vjerska prikaza na bakru: alegorija lađe Crkve (Navis Ecclesiae) i Marija s Djetetom i malim Ivanom

„Sveti papa Pio V.”, anonimno (vjerojatno južnonjemačko ili flamansko), kasno 17. st.

Čudotvorna slika „Marija Majka Lijepe Ljubavi" prema uzoru u Wessobrunnu, njemačko-austrijska, 18. st.

„Sveta Margareta", nepoznati autor (vjerojatno južnonjemački ili flamanski), oko 1700.

Religiozna scena sa sv. Anom, sv. Marijom i sv. Joakimom, 17.–18. st.

„Posljednja pričest sv. Jeronima", prema Domenicu Zampieriju zvanom Domenichino (Bologna 1581–1641 Napulj), s oznakom „Förtsch p. 1798"

„Pokop i apoteoza svete Petronile”, prema Giovanni Francesco Barbieri, zvanom Guercino (Cento 1591–1666 Bologna), s natpisom „Förtsch p. 1798”

„Portret dame”, vjerojatno francuska ili flamanska škola, 17./18. st.

Claude-Louis-Hector de Villars, maršal Francuske, krug Hyacinthe Rigauda

„Konjički sukob između europskih i osmanskih postrojbi”, sljedbenik Jana van Huchtenburga (Haarlem 1647–1733 Amsterdam)

„Mrtva priroda s cvijećem”, vjerojatno njemačka škola, 2. polovica 18. st.

„Portret Eleonore Christine Wiesner”, pripisuje se J. M. Diehlu, sredina 18. st.

„Bez naslova” (portret mlade žene), anonimno

„Dama s čipkastim ovratnikom”, pripisuje se Jozefu Israelsu (Groningen 1824–1911 Haag), sredina 19. st.

„Portret muškarca”, Eduard von Heuss, pripisano (Oggersheim 1808–1880 Bodenheim kod Mainza)

„Portret Anthonisa van Dycka”, po Anthonisu van Dycku (Antwerpen 1599–1641 London), vjerojatno 19. st.